IN MEMORIAM : en ce jour, 20 Août 2018, Tierno Siradiou Bah, s’en alla vers le royaume de la Vérité (Poème Pular Saajo Bah)

Opinions

« IL INCARNA L'ÉDUCATION, LES NORMES CULTURELLES ET LES VALEURS SPIRITUELLES ET MORALES FOUTANIENNES. DE SA DEMEURE FINALE, IL GUIDE NOS ACTIONS ET NOS ASPIRATIONS. QU'ALLAH LE BÉNISSE ET LUI ACCORDE LA FÉLICITÉ ÉTERNELLE.»



YAAFAGOL : E ndee  Nyanlaande 20 Août 2018, Tierno Siradiou Bah hooti saare goonga, firdawsi naatii (Diantoore Saajo Bah)

« O HOLLII EN PEHE, TAAƓA, E HAƓƓIL KO YONNITOREN ADUNA. YO ALLAAHU YARLO MO, YAAFOO, OKKA MO MALEEDE NYANDE IMMITAL. »

Porofesoor Tierno Siradiou Bah ko ndaygu. Taariikayanke, ɗemɗiyanke, antropolojiyanke, Alla muuyii o gollanii neɗɗanke, o accii ɓaawo makko golle moƴƴuɗe ɗe mulataa haa poomaa. O aynii kadi golle moƴƴe ɗe adinooɓe mo accani neɗɗanke, goɗɗe e majje heɓii duuɓi teemeɗɗe.

Ko e hitaande 1997 o sinci WebAfriqa. Ngal portal non no mofti binndanɗe e nate kelɗuɗe, dokimanji odiyooji e widiyooji ƴellitiiɗi, ɗum fow ko ko suɓaa suutaa e ruttorɗe jeyaaɗe e ɓurɗe hoolnaade, siiwaaɗe sintinaa si saakitaa, saraa. Miijooji moƴƴuɗi e keɓe (data) tabituɗe moƴƴuɗe, e duɗe jannde e gannde toowɗe… ko e ɗum golle makko tuugii.

Portal ngal no mofti ko heewi, no jeyaa heen WebPulaaku, WebMande, WebGuinee, WebFuuta, Camp Boiro Memorial, BlogGuinee, Semantic Africa, Semantic Vocab Africa, WebAfriqa ekn.

Alla Laamɗo on nodditii Cernoojo on saare goonga, o faatike (sankiima) Amerik ñannde 20 nduu lewru Juko, 2018, o belnaama Afrik, Gine, Fuuta Jaloo, Labe ka berɗe Dombihun hanki ñannde 28 Juko, 2018. Yo Alla Hinno mo yaafoo, yawtana en. Yo Alla lomtinan en sifa makko haa heewa, liiba. Yo Alla wallu en aynude moƴƴe makko naɓira ɗe yeeso haa poomaa. Aamiina.

Ndaygu Fooynii (Jalbinii) Hootii ko yimre yuɓɓaande hanki jemma, ko woyrude Kotoo Cerno Siraajo Bah, faatorɗo ko ɓadii duuɓi 70.

NDAYGU FOOYNII HOOTII

Gila mi anndi a hootii

Fii maa siŋorii wa kootii

E ɓernde iwataa si weetii

Ɗum mi woondii mi woowtii

Amkullel nde yahi o lomtii

Ganndo roni ganndo jikke ɓeydii

Kaliifu Alla on no hulnii

Jooni non ko hommbo ronndii

Ko Geno anndi ko wirnii

Pellet Geno On no haawnii

Ceerno Ndaygu nootii no yooɓii

Moƴƴe makko heƴataa e deftii

Adunaaru ndun fow ɗe yottii

Dame ɗuuɗɗe Ceerno on soktii

Yiɗuɓe goonga ɓen hino seedii

3. Si goongawii mawnirii wa pellii

Ceerno winnda saaka ngii feeñii

Ceerno Ndaygu yankinii no muññii

Hollitaaki golle mum no hoolnii

Moƴƴo golli moƴƴuɗe si fooftii

Danndoyen ɗe poomaa no waɗɗii

Siftoren kala ko sooraa wonkii

Jebbilanto maayde nden nde hewtii

4. Alla Jooma lomtin Ndaygu fooynii

Ɓeydu heewa Alla mari jeynii

Aannde amen hino saɗti saafii

Maale Maaɗa baŋ-woo-baŋ no juurii

Yurmeende Maaɗa nden no wiiwii

Ceerno Siraajo Bah Ndaygu hootii

Moƴƴe makko aynugol no toɗɗii

Fow yo immo gollidal mallii

5. Jannginen ɓiɓɓe men no tonngii

Ceerno Ndaygu du’anoɗen mo jaabii

Yo Alla Jooma yoɓite O toowii

Yenaande maa Dombihun no hentii

Nakiiri en kadi hino weltii

Juuɗe maɓɓe moƴƴe no fontii

Jaɓɓagol ma wi’ugol Ko Toolii

Weernugol ma Firdaw si hewtii

 

Kɗl: Saajo Bah,

London 28/08/2018

Imprimer